Reference

7 inovacija koje bi mogle promeniti budućnost brodograđevne industrije
18.02.2016

7 inovacija koje bi mogle promeniti budućnost brodograđevne industrije

Napredna tehnologija postala je ključni faktor za uspešan razvoj svih industrija. Brodograđevinska industrija nije izuzetak. Zapravo se sektor brzo menja zbog implementacije najnovijih tehničkih inovacija namenjenih rešavanju ključnih problema kao što su oni povezani sa zaštitom životne sredine i povećanjem cena goriva.

Ozbiljna ulaganja u istraživanje vremenom dovode do spektakularnih rezultata, jer su razvijene nove revolucionarne tehnologije. Neke od njih imaju za cilj da radikalno transformišu globalne trendove u mornaričkoj industriji.

3D štampa

Tehnologija 3D štampe nudi mogućnost kreiranja realnih projekata na osnovu trodimenzionalne simulacije. Procedura podrazumeva dekomponovanje virtuelne formule na dvodimenzionalne „kriške” i njeno ponovno komponovanje dok se odvojeno štampa svaka 2D verzija posebno. Do sada je razvijeno više varijacija 3D štampe, ali je samo nekolicina njih postala održiva, odnosno efikasna sa komercijalne tačke gledišta. Za sada se metoda uglavnom koristi u razvoju naučne opreme, malih struktura i modela za razne primene. 

Ukratko, NSWC Carderock je koristio 3D tehnologiju za proizvodnju hospitalnog broda USNS Comfort (T-AH 20) dok je učitavao CAD projekat u program za 3D štampu.

Dalji razvoj tehnološkog procesa mogao bi uticati na njegovu širu upotrebu za proizvodnju složenih geometrijskih elemenata. Ideja uključivanja tehnologije 3D štampe radi pronalaženja rešenja za zamenu različitih brodskih komponenti još je u fazi istraživanja.

Mornarički roboti

Trenutne tendencije sugerišu da je robotika pokretač broj 1 efikasnosti u brodograđevinskoj industriji, snažno povezana sa bezbednošću i prevencijom rizika u vezi sa zavarivačkim operacijama.

Brodogradilište Geoje iz Južne Koreje, koje godišnje proizvodi oko 30 plovila, razvija oko 68% procesa koristeći robotske sisteme, istovremeno minimizujući rizike i povećavajući produktivnost.

Prvi industrijski roboti bili su dizajnirani da zamene klasičan oblik zavarivanja primenjivan u brodograđevinskoj industriji. Sada postoji inovacija i u oblastima inspekcije i peskarenja. Jedan od najzanimljivijih robota je Spider. On istražuje celu površinu broda i peskari je kako bi bila spremna za premazivanje. Robot Iron Man i Heavy Industry Solution takođe su kreirali mini robote za zavarivanje, dalje menjajući tok brodograđevinske industrije danas.

Dizajn broda bez balasta

Koncept je fokusiran na rešavanje problema povezanih sa zagađenjem morske vode. Projekat je osmišljen za one cevovode pozicionirane od pramca do krme brodova, koji su odgovorni za transfer morske vode tokom transporta. Glavni cilj projekta je izbegavanje cirkulacije kontaminirane tečnosti u ekosistem. Projekat je još uvek eksperimentalan i predviđa kreiranje serije modela sa potencijalom da smanje uticaj otpada na morsku vodu.

Ako bude uspešan, dizajn će se smatrati revolucionarnim za brodograđevinsku industriju.

Motori zasnovani na tečnom prirodnom gasu

Upotreba tečnog prirodnog gasa postaje sve popularnija kao alternativno gorivo. Stoga se tržište za motore zasnovane na ovoj tehnologiji čini da raste i ima realne šanse da bude implementirano u narednih nekoliko godina.

Emisije CO2 trebalo bi da budu 20%–25% niže nego u slučaju dizel motora. Takođe se pretpostavlja da će 92% izduvnih emisija biti smanjeno.

Najvažniji razvijači ove tehnologije su Mitsubishi, Wartsila, Rolls Royce i MAN Diesel & Turbo.

Pored činjenice da je ekološki prihvatljiva, tehnologija koristi jeftiniji oblik goriva, što dovodi do smanjenja troškova na duži rok.

Alternativna energija

Brodograđevinska industrija već ulaže značajne resurse u istraživanje tehnologija sposobnih da koriste alternativne izvore energije (vetar i solarnu).

Turanor je brod dug 100 m koji je obišao svet bez korišćenja bilo kog konvencionalnog oblika energije, te je postao osnova za dalja istraživanja u ovoj oblasti. Postoji visok potencijal da će veći brodovi u budućnosti moći da putuju koristeći vetar i solarne izvore energije.

Serije varijacija na ovu temu istražene su u poslednjem periodu. Jedna od najnovijih je Energy Sail (faza licenci), koju je razvila Eco Marine Power. Njegov cilj je upotreba energije vetra za smanjenje potrošnje klasičnog goriva i gasnih emisija sa trenutnim pozitivnim efektom na životnu sredinu.

Ova tehnologija je zamišljena isključivo za mornaričku industriju i dizajnirana je za buduću proizvodnju tankera za naftu.

Buckypaper

Buckypaper je tanka folija napravljena od ugljeničnih nanocijevi (CNT). Svaka CNT je 50.000 puta tanja od vazduha. U poređenju sa konvencionalnim materijalom koji se koristi u brodograđevinskoj industriji (čelik), buckypaper je 1/10 puta lakši, 500 puta otporniji i možda 2 puta tvrđi od dijamanta ako se folije kombinuju radi dobijanja kompozitnog materijala. Takvom brodu biće potrebno manje goriva, čineći energetsku potrošnju efikasnijom. Materijal je iznenađujuće antikorozivan i nezapaljiv. Aktuelna istraživanja fokusiraju se na korišćenje tehnologije prvenstveno u aeronautičkoj industriji, sa šansama da se potom implementira u brodograđevinskoj industriji.

Integrisana električna propulzija

Integrisana električna propulzija je proces u kojem gasna turbina i dizel motori generišu trofazno namotanje sposobno da aktivira električne motore. Sistem koristi električni prenos umesto mehaničkog, što ima direktan uticaj na zaštitu životne sredine.

HMS Queen Elizabeth Kraljevske mornarice i razarači klase Zumwalt Američke mornarice uskoro će inkorporirati ovu inovaciju.