Čelična sačma naspram šljake – kratko poređenje
27.02.2017
Tankovi broda - balastni, gorivi, teretni i prazni - historijski su pjeskareni koristeći razne vrste mineralnih abraziva.
S obzirom na to da su mnogi od ovih tankova obično kontaminirani uljem, solju ili drugim zagađivačima koji uzrokuju koroziju, upotreba nereciklirajućih abraziva može imati negativan utjecaj na okoliš.
Nadalje, tokom operacije pjeskarenja kontaminanti kao što su ulje, mast i soli ne mogu se očistiti s metalne površine. Stoga je potrebno temeljito oprati tankove prije njihovog pjeskarenja. Ova operacija se može obaviti vodom i sredstvima za čišćenje koja mogu ukloniti gore navedene supstance.
Uklanjanje površinskih kontaminanata prije čišćenja pjeskarenjem prevazilazi kontaminaciju abraziva, što je jedna od glavnih prepreka korištenju reciklabilnih medija prilikom pjeskarenja u tankovima.
S druge strane, kada su brodovi očišćeni, reciklabilni abrazivi neće pokupiti ulja, mast ili soli. Ovo će omogućiti njihovu ponovnu upotrebu tokom serije ciklusa pjeskarenja.
Odabir šljake za svrhe pjeskarenja predstavlja niz nedostataka vezanih za operativnu sigurnost, produktivnost i zaštitu okoliša. Dio ovih nedostataka bit će spomenut u nastavku:
- Raspadanje - Mineralni abrazivi, a posebno mineralne šljake, imaju tendenciju da se dezintegriraju pri udaru, stvarajući velike količine lebdeće prašine. Prašina stvara zdravstveni rizik za pjeskarere i druge u radnom području, uzrokuje slabu
vidljivost i smanjuje produktivnost pjeskarera.
- Rukovanje materijalom - Potrebno je više abraziva, kako po obimu tako i u funtama po kvadratnom metru, za čišćenje s mineralnim abrazivima u poređenju s čeličnim abrazivima. Ovo se prevodi u veće troškove rukovanja i složeniju logistiku za kontinuirani dovoz novog materijala i odvoz korištenog materijala.
- Efikasnost čišćenja - Skorašnja inovacija u abrazivnom pjeskarenju je upotreba većih pritisaka na mlaznici, u rasponu od 120 - 150 psi, što rezultira povećanjem produktivnosti od 125 - 150% kada se koriste čelični abrazivi. Korištenje mineralnih abraziva pri ovim povišenim pritiscima na mlaznici ne povećava dramatično produktivnost jer se većina dodatne energije troši na raspadanje čestica i povećanu potrošnju abraziva.
- Okoliš - Odlaganje velikih količina potencijalno opasnih mineralnih abraziva koje tipično generiše većina brodogradilišta postaje sve teže i skuplje, te stvara ekološki problem.
Čelični abrazivi imaju dvije glavne prednosti u odnosu na alternativne abrazive: izdržljivost i gustinu. Važnost izdržljivosti i gustine u smislu reciklabilnosti abraziva je objašnjena u nastavku.
Da bi abraziv bio zaista reciklabilan, mora biti izdržljiv, to jest, abrazivna mješavina mora biti dovoljno stabilna s geometrijskog stanovišta tako da neće pretrpjeti velike modifikacije tokom procesa pjeskarenja.
Gore navedeni podaci pokazuju da nakon jednog udara mineralni abraziv izgubi gotovo 50% svoje originalne veličine u poređenju s čeličnim abrazivom, koji je izgubio samo 1%. Čelični abrazivi su izuzetno izdržljivi i mogu se ponovo koristiti stotinama puta bez gubitka veličine ili sposobnosti čišćenja. Mineralni abrazivi, s druge strane, ako bi se reciklirali, nakon jednog ili dva ciklusa recikliranja bili bi previše fini i prašnjavi da bi bili efikasan abraziv.
Drugi glavni atribut čeličnog abraziva, gustina, ključ je reciklabilnosti. Čelik ima specifičnu težinu od 7,4 u poređenju s mineralnim abrazivima, koji su tipično 2,5 do 3,5. Stoga se čelik može jednostavno klasificirati zrakom kao sredstvom za uklanjanje lakših komadića boje, sitnih čestica i prašine iz korištenog abraziva. Najčešća metoda zračne klasifikacije je “zračno pranje” koje provodi kontrolisani tok zraka kroz izmjereni tok abraziva. Protok zraka je podešen tako da otpuhuje komadiće boje, sitne čestice i prašinu ostavljajući očišćen čelični abrazivni proizvod za ponovnu upotrebu. Mineralni abrazivi, s druge strane, imaju približno istu gustinu kao komadići boje, sitne čestice i prašina koji kontaminiraju abraziv. Zračno pranje mineralnog abraziva nije praktično jer će ukloniti skoro sav abraziv zajedno s kontaminantima.
Održavanje čistoće abraziva ključ je uspješnog recikliranja abraziva. Periodično uzorkovanje i provjeravanje recikliranog abraziva na kontaminante kao što su so, ulje ili teški metali treba biti uključeno u proizvodni raspored. Vijeće za bojenje čeličnih konstrukcija ima nacrt specifikacije za reciklirane čelične abrazive. Ova predložena specifikacija navodi specifične fizičke i hemijske testove koje treba provoditi kako bi se osigurala čistoća abraziva.
Čelični abrazivi su idealan reciklabilni abrazivni proizvod zasnovan na izdržljivosti i gustini. Međutim, postoje neke mjere opreza koje treba uzeti u obzir prilikom upotrebe čeličnih abraziva. Od primarne je važnosti održavati čelične abrazive suhim. Čelik će zahrđati ako se ostavi u vodi i s vremenom ovo hrđanje može uzrokovati da se čestice abraziva formiraju u grudvice, koje mogu začepiti sistem. Mala količina vlage nije problem ako se abraziv održava u pokretu, a vlaga se tada može ukloniti sušačima zraka u procesu pjeskarenja.
Da rezimiramo, čelični abrazivi, zbog svoje izdržljivosti, mogu se reciklirati stotinama puta prije nego što čestice postanu previše fine za ponovnu upotrebu. Uz reciklažu, mnogi logistički problemi s kojima se susreće kod mineralnih abraziva, kao što su svakodnevni prijem i odlaganje kamionskih količina abraziva, se eliminišu. Viši pritisci na mlaznici mogu se koristiti s čeličnim abrazivom čime se povećava produktivnost za 125 - 150% dok se troškovi odlaganja smanjuju za 99%. Čelični abrazivi nude povećanu produktivnost, dugi vijek trajanja i odličnu reciklabilnost u poređenju s mineralnim abrazivima. Da bi se ostvarile ove prednosti, čistoća abraziva mora biti održavana zajedno s kontrolom vlage na svim izvorima komprimiranog zraka.
