Slikanje bez zraka
22.02.2017
Tehnologija bezzračne primjene podrazumijeva prolazak fluida pod visokim pritiskom kroz malu diznu (vrh mlaznice). Fluid izlazi iz vrha punom brzinom kao kompaktan mlaz (list), udara u zrak i biva poremećen. Ovo poremećanje u početku razbija fluid na fragmente, a na kraju u veoma sitne kapljice koje formiraju obrazac prskanja.
Kod bezzračne primjene, boja se pumpa pod visokim pritiskom, a zatim se ispuštanjem kroz vrh bezzračne pištoljske dizne atomizira i projektuje na osnovni nosač. Mijenjanjem prečnika dizne i ugla prskanja, ili mijenjanjem pritiska fluida, atomizacija se može postići za širok raspon viskoznosti.
Zašto odabrati bezzračno bojenje?
Ova vrsta prskanja omogućava jednoliko debeo sloj boje jednim prolazom, što smanjuje broj prolaza potrebnih za postizanje željenog konačnog rezultata.
Boja bolje prodire u rupe, pukotine i uglove, pružajući bolju zaštitu tokom vremena.
Većina boja se može prskati bez dodavanja razrjeđivača, što dovodi do smanjenog vremena sušenja i emisije rastvarača u okolinu.
Kada je bezzračno bojenje zaista korisno?
Bezzračna metoda se koristi za primjene gdje je efikasnost u nanošenju na prvom mjestu umjesto kvaliteta završne obrade, posebno u teškoj, metalnoj, petrohemijskoj i pomorskoj industriji. U zavisnosti od viskoznosti, pritiska potrebnog za atomizaciju, ukupnog protoka i izvora energije, može se birati iz širokog spektra pneumatskih ili električnih motora pumpi.
Varijanta izvedena iz bezzračnog prskanja boje je bezzračno prskanje uz asistenciju zraka, pri čemu se materijal dovodi do pištolja pod nižim pritiskom nego kod tradicionalne bezzračne verzije, omogućavajući da se konačna atomizacija ostvari dodavanjem protoka zraka. Ova metoda nudi mnogo veću kontrolu u procesu prskanja, viši kvalitet završne obrade i bolju stopu prenosa.
Rješenje za visoko viskozne materijale, sa do 100% čvrstog sadržaja, jeste zagrijavanje boje kako bi se smanjila njena viskoznost, umjesto razrjeđivanja, čime se postižu veće debljine slojeva. Ovo je metoda koja je uobičajena pri primjeni materijala bez rastvarača (bez rastvarača), koji su obično dvokomponentni (“miješanje na pištolju”) i koristi se uglavnom u petrohemijskoj industriji.
