Bojanje bez zraka
22.02.2017
Tehnologija nanošenja bez zraka uključuje prolazak tekućine pod visokim tlakom kroz malu mlaznicu (vrh raspršivača). Tekućina izlazi iz vrha punom brzinom kao čvrsti mlaz (ploha), udara u zrak i biva poremećena. Taj poremećaj isprva razbija tekućinu na fragmente, a naposljetku u vrlo sitne kapljice koje formiraju uzorak raspršivanja.
Kod nanošenja bez zraka, boja se pumpa pod visokim tlakom te se, ispuštanjem kroz vrh pištolja za nanošenje bez zraka, atomizira i projicira na osnovnu podlogu. Promjenom promjera mlaznice i kuta raspršivanja ili promjenom tlaka tekućine, atomizacija se može postići za širok raspon viskoznosti.
Zašto odabrati bojanje bez zraka?
Ovaj tip raspršivanja omogućuje ujednačeno debeli sloj boje već jednim prolazom, što smanjuje broj prolaza potrebnih za postizanje željenog konačnog rezultata.
Boja bolje prodire u rupe, pukotine i kutove, pružajući bolju zaštitu kroz vrijeme.
Većinu boja moguće je raspršivati bez dodavanja razrjeđivača, što dovodi do skraćenja vremena sušenja i smanjenog ispuštanja otapala u okoliš.
Kada je bojanje bez zraka doista korisno?
Metoda bez zraka koristi se za primjene gdje je učinkovitost nanošenja na prvom mjestu umjesto kvalitete završne obrade, osobito u teškoj industriji, metalnoj, petrokemijskoj i pomorskoj industriji. Ovisno o viskoznosti, tlaku potrebnom za atomizaciju, ukupnom protoku i izvoru energije, može se birati među širokim rasponom pneumatskih ili električnih motora pumpi.
Varijanta izvedena iz raspršivanja boje bez zraka je bez zraka uz pomoć zraka, pri čemu se materijal dovodi do pištolja pod nižim tlakom nego u slučaju tradicionalne verzije bez zraka, omogućujući da se konačna atomizacija ostvari dodavanjem protoka zraka. Ova metoda nudi mnogo više kontrole u procesu raspršivanja, veću kvalitetu završne obrade i bolju stopu prijenosa.
Rješenje za visokoviskozne materijale, sa sadržajem krutina do 100%, jest zagrijavanje boje kako bi se smanjila njezina viskoznost, umjesto razrjeđivanja, čime se postižu veće debljine sloja. Ovo je metoda uobičajena kada se primjenjuju materijali bez otapala (solvent free), koji su obično dvokomponentni (“mix-at-the-gun”) i koristi se ponajprije u petrokemijskoj industriji.
