Brodograditeljska industrija 2020
                        18.02.2016
                                    Ekonomska kriza u posljednjim godinama imala je snažan uticaj na industriju brodogradnje. Činjenica da je čitava distribucija robe značajno smanjena u posljednjim godinama svakako je negativno uticala na čitav pomorski sektor.
Kriza nastavlja vršiti pritisak na razvijače pomorskih tehnologija, koji se bore da pronađu finansijske resurse za svoje tradicionalne projekte, te su stoga primorani dodatno smanjivati proizvodne kapacitete.
Ipak, u sektoru su identifikovane nove prilike. Potraga za offshore resursima kao što je morska obnovljiva energija svakako podstiče razvoj tehnologija povezanih s pomorstvom.
Imajući to na umu, razvojni pravci se fokusiraju na stvaranje ekonomija koje se zasnivaju na znanju i inovacijama, uz efikasno promovisanje novih ideja i rezultata projekata istraživanja i razvoja za zelenu energiju (održivi rast).
Novi izazovi za zemlje EU
Pomorski transport i posljedično industrija brodogradnje suočili su se u posljednjem periodu s cikličnim razvojem koji se uglavnom može opisati kao nestabilan. Kontejnerski brodovi se uglavnom proizvode u Kini, Koreji i Japanu gdje je gotovo 4/5 globalne proizvodnje prebačeno.
Samo su visokotehnološki projekti ostali u Evropi. Nivo specijalizacije omogućio je Evropljanima da zadrže vodeću poziciju u dizajnu, inovacijama i komplementarnim uslugama.
Pomorske tehnologije
500.000 ljudi djeluje u 7500 evropskih kompanija u ovom sektoru. Većina njih su MSP. Cijela proizvodnja u regionu procjenjuje se na oko 72 milijarde EUR. Razvojna područja fokusiraju se na procese rukovanja brodovima, pogon, komunikaciju, automatizaciju i integrisane sisteme. Oko 70% cjelokupne proizvodnje namijenjeno je izvozu.
Industrija brodogradnje i popravki
Evropljani uglavnom ulažu u proizvodnju malih i srednjih plovila. Oko 90% je namijenjeno izvozu.
Pomorska industrija danas
Cijela postojeća flota je predimenzionisana u odnosu na stvarne potrebe, uglavnom zbog smanjenja globalnih komercijalnih volumena. U međuvremenu, brodogradnja u Aziji isporučuje rekordne brojeve novih plovila na tržište, što je imalo direktan uticaj na cijene transporta koje su značajno opale.
Industrija brodogradnje se masovno širi na Kinu, Koreju i druge zemlje u razvoju dok Zapadna Evropa oklijeva da dodatno ulaže u ovaj sektor. Dugi proizvodni ciklusi i ograničen broj narudžbi unutar lanca dobavljača odražavaju se u suzdržanom stavu evropskih kompanija.
Specijalizovani segmenti kao što su kruzeri i pomoćne flote nisu toliko pogođeni kao sektor teretnih plovila. Ipak, u slučaju visokotehnoloških ili luksuznih brodova kompanije se suočavaju s relevantnim problemom pronalaženja potrebne finansijske podrške za kreiranje i razvoj projekata.
Na evropskom nivou tržišni segment je smanjen za 30% u poređenju s nivoom zabilježenim prije kriza.
Ipak, dugoročne perspektive djeluju pozitivno.
Povećana očekivanja društva u pogledu zaštite životne sredine mogla bi generisati nove prilike.
Glavni akteri u sektoru identifikovali su sljedeće trendove i ciljeve koje treba dostići do 2020:
- Promovisanje pomorske industrije kao jednog od strateških sektora na evropskom nivou s glavnim fokusom na oblast bezbjednosti kao generatoru novih radnih mjesta u regionu
- Pomorstvo slično Inovaciji: glavni prioritet treba biti isporuka proizvoda koji uključuju visok nivo tehnologije zasnovan na najnovijim važnim ulaganjima u istraživanje i razvoj
- Konkurentna industrija: cjelokupna restrukturacija sektora radi stvaranja novih kvalifikovanih radnih mjesta posebno u oblastima istraživanja i razvoja i usluga
- Specijalizovano i Zeleno: fokus na stvaranju proizvoda koji uključuju zelene tehnologije unutar čitavog proizvodnog procesa.
- Destinacija: izvoz – ne samo za gotove proizvode već i za komponente
- Energijska efikasnost – fokus na dizajnu i razvoju proizvoda koji bi trebali uključivati visok stepen tehničkih rješenja koja bi trebala biti efikasna s energetskog i ekološkog stanovišta
- Za implementaciju ove strategije EMTI predviđa 4 glavna razvojna stuba:
- Visoka kvalifikovanost osoblja koje djeluje u industriji
- Bolji pristup svjetskom tržištu
- Identifikacija finansijskih resursa za implementaciju novih projekata stimulacija ulaganja u istraživanje i razvoj