Reference

Brodograditeljska industrija 2020.
18.02.2016

Brodograditeljska industrija 2020.

Ekonomska kriza u posljednjim godinama imala je snažan utjecaj na brodograđevnu industriju. Činjenica da je cjelokupna distribucija robe značajno smanjena u posljednjim godinama definitivno i negativno je utjecala na cijeli pomorski sektor.

Kriza nastavlja vršiti pritisak na razvojne djelatnike pomorskih tehnologija, koji se bore pronaći financijske resurse za svoje tradicionalne projekte, te su stoga prisiljeni dodatno smanjiti proizvodne kapacitete.

Ipak, nove prilike su identificirane u sektoru. Potraga za offshore resursima poput morske obnovljive energije definitivno potiče razvoj pomorski povezanih tehnologija.

Uzimajući to u obzir, razvojni pravci usmjereni su na stvaranje ekonomija koje se temelje na znanju i inovacijama, dok se učinkovito promoviraju nove ideje i rezultati istraživačkih i razvojnih projekata za zelenu energiju (održiv rast).

Novi izazovi za zemlje EU

Pomorski transport i posljedično brodograđevna industrija suočili su se u posljednjem razdoblju s cikličkim razvojem koji se uglavnom može opisati kao nestabilan. Kontejnerski brodovi uglavnom se proizvode u Kini, Koreji i Japanu gdje je prebačeno gotovo 4/5 svjetske proizvodnje. 

Samo high-tech projekti ostali su u Europi. Razina specijalizacije omogućila je Europljanima zadržati vodeću poziciju u dizajnu, inovacijama i komplementarnim uslugama.

Pomorske tehnologije

500.000 ljudi djeluje u 7500 europskih tvrtki u ovom sektoru. Većina njih su MSP-ovi. Ukupna proizvodnja u regiji procjenjuje se na oko 72 milijarde EUR. Razvojna područja fokusirana su na procese rukovanja brodovima, propulziju, komunikaciju, automatizaciju i integrirane sustave. Oko 70% cjelokupne proizvodnje namijenjeno je izvozu.

Brodograđevna i remontna industrija

Europljani uglavnom ulažu u proizvodnju malih i srednjih plovila. Oko 90% je namijenjeno izvozu.

Pomorska industrija danas

Cijela postojeća flota je predimenzionirana u odnosu na stvarne potrebe, uglavnom zbog smanjenja globalnih komercijalnih volumena. U međuvremenu, brodograđevna industrija u Aziji isporučuje rekordne brojeve novih plovila na tržište, što je imalo izravan utjecaj na cijene prijevoza koje su značajno smanjene.

Brodograđevna industrija masovno se širi u Kinu, Koreju i druge zemlje u razvoju, dok Zapadna Europa oklijeva dodatno ulagati u ovaj sektor. Dugi proizvodni ciklusi i ograničen broj narudžbi unutar opskrbnog lanca odražavaju se u neodlučnom stavu europskih tvrtki.

Specijalizirani segmenti poput kruzera i pomoćnih flota nisu toliko pogođeni kao sektor teretnih plovila. Ipak, u slučaju visokotehnoloških ili luksuznih brodova tvrtke se suočavaju s relevantnim problemom u pronalaženju potrebne financijske potpore za kreiranje i razvoj projekata.

Na europskoj razini segment tržišta smanjen je za 30% u usporedbi s razinom zabilježenom prije krize.

Ipak, dugoročne perspektive čine se pozitivnima.

Povećana očekivanja društva u vezi sa zaštitom okoliša mogla bi generirati nove prilike.

Glavni igrači u sektoru identificirali su sljedeće trendove i ciljeve koje treba postići do 2020.:

  • Promicanje pomorske industrije kao jednog od strateških sektora na europskoj razini s glavnim fokusom na sigurnosno područje kao generator novog zapošljavanja u regiji
  • Pomorska industrija kao inovacija: glavni prioritet trebao bi biti isporuka proizvoda koji uključuju visoku razinu tehnologije temeljene na najnovijim važnim ulaganjima u istraživanje i razvoj
  • Konkurentna industrija: cjelokupna restrukturacija sektora radi stvaranja novih kvalificiranih radnih mjesta posebno u područjima istraživanja i razvoja i usluga
  • Specijalizirano i Zeleno: fokus na stvaranje proizvoda koji uključuju zelene tehnologije unutar cjelokupnog proizvodnog procesa.
  • Destinacija: izvoz – ne samo za krajnje proizvode već i za komponente
  • Energetska učinkovitost – fokus na dizajn i razvoj proizvoda koji bi trebali uključivati visok stupanj tehničkih rješenja koja bi trebala biti učinkovita s energetskog i ekološkog stajališta
  • Za provedbu ove strategije EMTI predviđa 4 glavna razvojna stupa:
  • Visoka kvalifikacija osoblja koje djeluje u industriji
  • Bolji pristup svjetskom tržištu
  • Identifikacija financijskih resursa za provedbu novih projekata, poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj