Reference

Industrija brodogradnje 2020
18.02.2016

Industrija brodogradnje 2020

Ekonomska kriza u poslednjim godinama imala je snažan uticaj na industriju brodogradnje. Činjenica da je cela distribucija robe značajno smanjena u poslednjim godinama definitivno i negativno je uticala na ceo pomorski sektor.

Kriza nastavlja da vrši pritisak na razvojne tehnologije za pomorstvo, koje se bore da pronađu finansijske resurse za svoje tradicionalne projekte, stoga su primorani da dodatno smanje proizvodne kapacitete.

Čak i tako, nove prilike su identifikovane u sektoru. Potraga za resursima na otvorenom moru kao što su obnovljiva energija iz mora definitno podstiče razvoj tehnologija vezanih za pomorstvo.

Imajući to u vidu, razvojne pravce fokusiraju na kreiranje ekonomija koje su zasnovane na znanju i inovaciji, dok efikasno promovišu nove ideje i rezultate istraživačkih i razvojnih projekata za zelenu energiju (održivi rast).

Novi izazovi za zemlje EU

Pomorski transport i posledično industrija brodogradnje suočili su se u poslednjem periodu s cikličnim razvojem koji se uglavnom može opisati kao nestabilan. Kontejnerski brodovi se uglavnom proizvode u Kini, Koreji i Japanu gde je preneseno skoro 4/5 globalne proizvodnje.

Samo high-tech projekti ostali su u Evropi. Nivo specijalizacije omogućio je Evropljanima da održe vodeću poziciju u dizajnu, inovacijama i komplementarnim uslugama.

Morske tehnologije

500.000 ljudi radi u 7500 evropskih kompanija u ovom sektoru. Većina njih su MSP. Cela proizvodnja u regionu procenjuje se na oko 72 milijarde EUR. Razvojne oblasti fokusiraju se na procese rukovanja brodovima, pogon, komunikaciju, automatizaciju i integrisane sisteme. Oko 70% cele proizvodnje je namenjeno za izvoz.

Industrija brodogradnje i popravki

Evropljani uglavnom ulažu u proizvodnju malih i srednjih plovila. Oko 90% je namenjeno za izvoz.

Pomorska industrija danas

Cela postojeća flota je predimenzionirana u odnosu na stvarne potrebe, uglavnom zbog smanjenja globalnih trgovinskih volumena. U međuvremenu, industrija brodogradnje u Aziji isporučuje rekordne brojeve novih brodova na tržište, što je imalo direktan uticaj na cene transporta koje su značajno smanjene.

Industrija brodogradnje se masovno širi u Kinu, Koreju i druge zemlje u razvoju, dok Zapadna Evropa okleva da dodatno investira u ovaj sektor. Dug proizvodni ciklus i ograničen broj narudžbi unutar lanca snabdevača reflektuju se u neodlučnom stavu evropskih kompanija.

Specijalizovani segmenti kao što su krstarenja i pomoćne flote nisu toliko pogođeni kao sektor teretnih brodova. Ipak, u slučaju high-tech ili luksuznih brodova kompanije se suočavaju sa značajnim problemom u pronalaženju potrebne finansijske podrške za kreiranje i razvoj projekata.

Na evropskom nivou tržišni segment je smanjen za 30% u poređenju sa nivoom registrovanim pre krize.

Ipak, dugoročne perspektive izgledaju pozitivno.

Povećana očekivanja društva u pogledu zaštite životne sredine mogla bi generisati nove prilike.

Glavni igrači u sektoru identifikovali su sledeće trendove i ciljeve koje treba postići do 2020:

  • Promovisanje pomorske industrije kao jednog od strateških sektora na evropskom nivou s glavnim fokusom na sigurnosnu oblast kao generator novih radnih mesta u regionu
  • Pomorstvo slično inovacijama: glavni prioritet treba da bude dostavljanje proizvoda koji uključuju visok nivo tehnologije zasnovane na najnovijim važnim ulaganjima u istraživanje i razvoj
  • Konkurentna industrija: cela restruktura sektora za stvaranje novih kvalifikovanih radnih mesta posebno u oblastima istraživanja i razvoja i usluga
  • Specijalizovano i zeleno: fokus na kreiranje proizvoda koji uključuju zelene tehnologije unutar celog proizvodnog procesa.
  • Destinacija: izvoz – ne samo za krajnje proizvode već i za komponente
  • Energetska efikasnost – fokus na dizajn i razvoj proizvoda koji treba da uključuju visok stepen tehničkih rešenja za koja se pretpostavlja da su efikasna iz energetskog i ekološkog aspekta
  • Za implementaciju ove strategije EMTI predviđa 4 glavna razvojna stuba:
  • Visoka kvalifikacija osoblja koje radi u industriji
  • Bolji pristup svetskom tržištu
  • Identifikacija finansijskih resursa za implementaciju novih projekata stimulacija ulaganja u istraživanje i razvoj